Alarmantno upozorenje onkologa u BiH: Rak sve češći među mladima
Maligne bolesti i dalje predstavljaju jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu. Svake godine milioni ljudi širom svijeta dobiju dijagnozu raka. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), procjenjuje se da će više od 35 miliona ljudi oboljeti od raka do 2050. godine, što predstavlja povećanje od 77 posto u odnosu na procijenjenih 20 miliona slučajeva u 2022. godini.
U kontekstu ovih alarmantnih statistika, Svjetski dan borbe protiv raka, koji se obilježava 4. februara, predstavlja važnu priliku da se podigne svijest o prevenciji, ranom otkrivanju i važnosti sistemskog odgovora na malignitete.
U Bosni i Hercegovini situacija nije ništa manje zabrinjavajuća. Dr. Maja Banjin, renomirana onkologinja sa više od 30 godina iskustva, upozorava na sve veći broj oboljelih od malignih bolesti u zemlji. Prema njenim riječima, sredina u kojoj živimo, nažalost, pogoduje razvoju mnogih vrsta raka.
Uzroci porasta malignih bolesti u BiH
Dr. Banjin navodi da je posljednjih godina uočljiv porast incidencije raka. Razlozi su višestruki i uključuju kombinaciju okolišnih, socijalnih i medicinskih faktora:
-
Zagađenje zraka – industrijski dim, saobraćaj i loša kvaliteta zraka u urbanim sredinama povećavaju rizik od karcinoma pluća i drugih respiratornih bolesti.
-
Nezdrava prehrana – visok unos prerađene hrane, šećera i zasićenih masti, uz manjak povrća i voća, doprinosi nastanku karcinoma debelog crijeva, pankreasa i želuca.
-
Nedostatak fizičke aktivnosti – sjedilački način života povećava rizik od pretilosti, što je dokazano povezano s razvojem nekoliko vrsta raka.
-
Pušenje i alkohol – duhanski proizvodi i prekomjerna konzumacija alkohola su glavni uzroci raka pluća, jetre i usta.
-
Infekcije koje se mogu spriječiti – hepatitis B i C te HPV (humani papiloma virus) značajno povećavaju rizik od karcinoma jetre i grlića materice.
„Sve ove faktore možemo djelomično kontrolisati kroz prevenciju i promjenu životnog stila“, ističe dr. Banjin. „Nažalost, svijest građana još uvijek nije dovoljno razvijena.“
Žene u riziku: Porast karcinoma među ženama
Posebna zabrinutost postoji kada je riječ o ženskoj populaciji. U Bosni i Hercegovini najčešći oblici raka kod žena su:
-
Karcinom dojke – najčešći oblik raka kod žena srednje dobi. Rana dijagnoza je ključna za uspješno liječenje.
-
Karcinom grlića materice – sve češće dijagnosticiran kod mladih žena. Vakcinacija protiv HPV-a može znatno smanjiti incidencu.
-
Karcinom pluća – statistike pokazuju da žene sada obolijevaju gotovo istim stopama kao i muškarci, što prije nije bio slučaj.
-
Melanom i karcinomi kože – zbog izlaganja UV zračenju, neadekvatne zaštite i nepoznavanja preventivnih mjera.
„Kod karcinoma grlića materice često se javljaju mlade žene u uznapredovalom stadiju bolesti. Redovne kontrole i vakcinacija protiv HPV-a mogu spriječiti veliki broj ovih slučajeva“, naglašava dr. Banjin.
Karcinom debelog crijeva kod mlađe populacije
Još jedan alarmantan trend u BiH je porast karcinoma debelog crijeva kod osoba mlađih od 40 godina. Ovaj oblik raka nekada je bio karakterističan za stariju populaciju, ali promjena životnih navika i nezdrav način života doveli su do povećanja broja mladih oboljelih.
„Ovo je posebno zabrinjavajuće jer mladi ljudi često zanemaruju preventivne preglede. Rana dijagnoza u ovim slučajevima može spašavati živote“, upozorava dr. Banjin.
Problemi sa zdravstvenim sistemom
Jedan od ključnih problema u BiH je nedostatak nacionalnog registra oboljelih od raka. Bez ovog registra teško je pratiti trend obolijevanja, planirati resurse i strategije liječenja.
-
Liste čekanja za terapije su duge.
-
Lista lijekova Fonda solidarnosti u Federaciji BiH nije obnovljena već sedam godina.
-
Pacijenti koji nemaju finansijskih mogućnosti često ostaju bez adekvatnog liječenja.
„Zbog ovih nedostataka, mnogi pacijenti se prepuštaju sami sebi, što povećava smrtnost i otežava borbu s bolešću“, upozorava dr. Banjin.
Ključ spasa: Nacionalni programi skrininga i rana detekcija
Onkolozi širom svijeta se slažu da je najmoćnije oružje protiv raka vrijeme. U Bosni i Hercegovini, gdje zdravstveni sistem često kasni za evropskim standardima, lična odgovornost postaje presudna. Rano otkrivanje raka (skrining) omogućava identifikaciju bolesti prije nego što se pojave prvi simptomi, što dramatično povećava šanse za potpuno izlječenje.
Stručnjaci naglašavaju da bi uspostavljanje nacionalnih programa skrininga, sličnih onima u Evropskoj uniji, značajno smanjilo stopu smrtnosti u našoj zemlji. Dok čekamo na sistemska rješenja, edukacija o samopregledu i redovnim medicinskim kontrolama ostaje prvi stub odbrane.
Za sve koji žele saznati više o globalnim strategijama borbe protiv malignih bolesti, najnovijim statistikama i preporukama za različite starosne grupe, preporučujemo posjetu zvaničnom portalu Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), koja djeluje pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije. Također, detaljne upute o pravima pacijenata i dostupnim dijagnostičkim procedurama u našem entitetu možete pronaći na stranicama Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Preventivne mjere i značaj ranih pregleda
Preventivni pregledi ključni su za rano otkrivanje raka. Dr. Banjin ističe da mnogi građani još uvijek ne koriste ove mogućnosti:
-
Redovne mamografije i ultrazvuk dojki za žene srednje dobi.
-
Kolonoskopija za rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva.
-
Pap test i HPV vakcinacija kod mladih žena.
-
Pregledi kože kod osoba sa povećanim rizikom od melanoma.
„Prevencija je najbolji lijek. Promjena životnog stila, redovne kontrole i svjesnost o rizičnim faktorima mogu značajno smanjiti stopu smrtnosti od raka“, zaključuje dr. Banjin.
Promjena životnog stila kao ključni faktor
Osim medicinskih i sistemskih izazova, dugotrajni hronični stres u kojem žive stanovnici BiH također doprinosi porastu malignih bolesti.
-
„Naša generacija je živjela period mira i sigurnosti, dok današnji mladi odrastaju u nestabilnom društvu. To ostavlja dugoročne posljedice na zdravlje i povećava rizik od razvoja raka“, objašnjava dr. Banjin.
Promjena životnog stila uključuje:
-
Zdravu i uravnoteženu prehranu.
-
Redovnu fizičku aktivnost.
-
Ograničavanje konzumacije alkohola i prestanak pušenja.
-
Upravljanje stresom i mentalnim zdravljem.
-
Redovne preventivne preglede i vakcinaciju.
„Ove mjere nisu samo preporuke, već naučno dokazane strategije za smanjenje rizika od raka“, dodaje dr. Banjin.
Zaključak
Alarmantni trendovi u Bosni i Hercegovini jasno pokazuju da je rak sve češći među mladima, a zdravstveni sistem još uvijek nije dovoljno spreman da odgovori na ovaj izazov. Prevencija, edukacija, ranije dijagnosticiranje i promjena životnog stila ključni su za smanjenje stope obolijevanja i smrtnosti.
„Bez odgovorne politike, adekvatnog registra oboljelih i edukacije građana, stopa obolijevanja će nastaviti rasti. Ali, uz kombinaciju preventivnih mjera i promjene načina života, možemo spasiti mnoge živote“, zaključuje dr. Banjin.
FAQ – Najčešća pitanja o raku u BiH
1. Koji su najčešći oblici raka u BiH?
Najčešći oblici raka kod žena su karcinom dojke, grlića materice i pluća. Kod muškaraca su karcinom pluća, debelog crijeva i prostate.
2. Zašto je rak sve češći kod mladih?
Porast je posljedica nezdravog načina života, povećane izloženosti stresu, loše prehrane, pušenja, alkohola i nedostatka preventivnih pregleda.
3. Kako preventivni pregledi pomažu u borbi protiv raka?
Rani pregledi omogućavaju otkrivanje bolesti u početnom stadiju, kada je liječenje uspješnije i smrtnost manja.
4. Koje vakcine mogu pomoći u prevenciji raka?
Vakcinacija protiv HPV-a smanjuje rizik od karcinoma grlića materice, dok vakcina protiv hepatitisa B smanjuje rizik od karcinoma jetre.
5. Šta građani mogu sami učiniti?
Promijeniti životni stil, redovno se pregledavati, izbjegavati pušenje i alkohol, te smanjiti stres.
6. Zašto u BiH nedostaje nacionalni registar oboljelih od raka?
Registar još nije uspostavljen zbog nedostatka koordinacije između entiteta i resursa, što otežava planiranje liječenja i prevencije.
7. Koje preventivne mjere su preporučene za mlade ljude?
Za mlade: HPV vakcinacija, redovni ginekološki pregledi, edukacija o zdravoj prehrani, fizička aktivnost i zaštita kože od UV zračenja.
8. Koliko su stres i društvena nestabilnost faktori rizika?
Hronični stres i život u nestabilnom društvu povećavaju rizik od razvoja raka zbog dugotrajnih utjecaja na imuni sistem i hormone stresa.
