Vršilac dužnosti ili politički kadar? Slučaj Elvira Rožnjakovića ponovo aktualizira raspravu o transparentnosti imenovanja u BiH
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine imenovalo je Elvira Rožnjakovića za vršioca dužnosti direktora Agencije za javne nabavke BiH, institucije koja ima jednu od ključnih uloga u nadzoru trošenja javnog novca. Sam čin imenovanja izazvao je pažnju javnosti ne samo zbog značaja funkcije koju će obavljati, već i zbog činjenice da je Rožnjaković istaknuti član političke stranke BH Zeleni, čiji je predsjednik državni ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić.
Posebnu težinu cijelom slučaju daje činjenica da je Rožnjaković nedavno imenovan za generalnog sekretara stranke BH Zeleni te da je prije svega nekoliko sedmica zajedno sa Sevlidom Hurtićem predao prijavu Centralnoj izbornoj komisiji za učešće ove političke organizacije na Općim izborima 2026. godine.
Ovo imenovanje ponovo je otvorilo raspravu o granicama između političkog djelovanja i profesionalnog upravljanja državnim institucijama, posebno kada je riječ o funkcijama koje bi po svojoj prirodi trebale biti maksimalno nezavisne od stranačkih interesa.
Zašto je Agencija za javne nabavke jedna od najvažnijih institucija u državi?
Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine predstavlja centralnu instituciju zaduženu za praćenje primjene Zakona o javnim nabavkama, koordinaciju procesa nabavki te unapređenje transparentnosti u trošenju budžetskih sredstava.
Njena uloga posebno je važna jer se kroz sistem javnih nabavki svake godine raspoređuju stotine miliona maraka javnog novca. Upravo zbog toga rad ove institucije direktno utiče na borbu protiv korupcije, sprečavanje zloupotreba i usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa standardima Evropske unije.
U zemljama koje teže jačanju vladavine prava, institucije poput Agencije za javne nabavke smatraju se ključnim mehanizmom zaštite javnog interesa. Zbog toga svako imenovanje na čelo takve institucije prirodno izaziva pojačanu pažnju stručne i političke javnosti.
Šta kaže zakon o političkom angažmanu rukovodilaca?
Prema važećim propisima, imenovanje politički aktivnih osoba na rukovodeće pozicije u državnim institucijama nije automatski zabranjeno. Međutim, zakon propisuje određena ograničenja koja imaju za cilj očuvanje profesionalne nezavisnosti državne službe.
Pozicija direktora Agencije za javne nabavke BiH ima status sekretara sa posebnim zadatkom, što znači da se na nju primjenjuju odredbe Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine.
To praktično znači da osoba koja obavlja ovu funkciju ne može istovremeno biti član rukovodećih organa političke stranke. Direktoru nije dozvoljeno da bude dio predsjedništva, glavnog odbora, upravnog odbora ili bilo kojeg drugog organa koji učestvuje u vođenju političke organizacije.
S obzirom na to da je Rožnjaković generalni sekretar BH Zelenih, logično se postavlja pitanje da li bi, u slučaju imenovanja na puni mandat direktora, morao napustiti tu stranačku funkciju prije preuzimanja dužnosti.
Ključna „kvaka“: Razlika između direktora i vršioca dužnosti
Upravo ovdje dolazi do pravnog detalja koji mnogi smatraju suštinom cijelog slučaja.
Rožnjaković nije imenovan za direktora u punom mandatu, nego za vršioca dužnosti direktora. Na prvi pogled razlika može djelovati formalno, ali u praksi ona ima veoma značajne posljedice.
Prema članu 55a Zakona o upravi BiH, „vršilac dužnosti ima sva prava, obaveze i ovlaštenja rukovodioca za vrijeme obavljanja te dužnosti.“
To znači da v.d. direktor može donositi odluke, potpisivati službene akte i upravljati institucijom jednako kao i direktor izabran kroz redovnu proceduru.
Međutim, način dolaska na funkciju značajno je drugačiji.
Javni konkurs kao ključna razlika
Direktor državne institucije u pravilu se bira nakon provedene konkursne procedure i provjere svih zakonom propisanih uslova. Taj proces podrazumijeva određeni nivo transparentnosti, konkurencije među kandidatima i institucionalne kontrole.
S druge strane, vršilac dužnosti može biti imenovan direktnom odlukom Vijeća ministara, bez prethodno provedenog javnog konkursa.
Upravo zbog toga mnogi pravni stručnjaci i organizacije civilnog društva godinama upozoravaju da institut vršioca dužnosti često postaje način za zaobilaženje redovnih procedura imenovanja.
Dugogodišnja praksa koja izaziva kritike
Pitanje imenovanja vršilaca dužnosti nije novo u Bosni i Hercegovini. Naprotiv, riječ je o praksi koja traje godinama i koja je više puta bila predmet kritika organizacija koje se bave transparentnošću i borbom protiv korupcije.
Transparency International BiH ranije je upozoravao na, kako su naveli, veoma problematičan model imenovanja rukovodilaca državnih institucija bez jasnih kriterija i provjere uslova.
„Suština problema leži u činjenici da se Vijeće ministara, u rješenjima kojima se vrše imenovanja v.d., poziva samo na Zakon o Vijeću ministara koji ne reguliše ni izbliza postupak imenovanja“, naveli su iz Transparency International BiH.
Ova organizacija ranije je problematizirala upravo imenovanja vršilaca dužnosti u Agenciji za javne nabavke i Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), ukazujući da se prilikom imenovanja ne provjeravaju svi uslovi koji se zahtijevaju za redovno imenovane direktore.
Institucije Bosne i Hercegovine tada su odgovarale da osobe imenovane za vršioce dužnosti ne moraju nužno ispunjavati sve kriterije koji bi bili obavezni u redovnoj konkursnoj proceduri.
Šta ovakva praksa znači za javnost?
Suštinsko pitanje nije samo da li je određeno imenovanje formalno zakonito, nego kakvu poruku šalje javnosti.
Kada politički funkcioneri ili visoki stranački dužnosnici dolaze na čelo institucija koje bi trebale biti nezavisne, raste rizik od percepcije političkog utjecaja na njihov rad. Čak i kada ne postoji konkretan dokaz o zloupotrebi položaja, sama sumnja može narušiti povjerenje građana u institucije.
Posebno je osjetljivo kada se radi o institucijama koje kontrolišu raspodjelu javnog novca, jer upravo transparentnost i nepristrasnost predstavljaju temelje njihovog kredibiliteta.
Dodatno zabrinjava činjenica da status vršioca dužnosti, koji bi po svojoj prirodi trebao biti privremeno rješenje, u praksi često traje mjesecima ili čak godinama. Na taj način privremena imenovanja postaju gotovo trajni model upravljanja pojedinim institucijama.
Evropski standardi i pitanje depolitizacije
Bosna i Hercegovina se na evropskom putu kontinuirano suočava sa zahtjevima za profesionalizaciju javne uprave i smanjenje političkog utjecaja na institucije.
Evropska komisija godinama u svojim izvještajima ukazuje na potrebu jačanja meritornog sistema zapošljavanja i imenovanja, odnosno sistema u kojem stručnost i iskustvo imaju prednost nad političkom pripadnošću.
Slučajevi poput ovog stoga prevazilaze pojedinačna imenovanja i postaju dio šire rasprave o tome koliko su državne institucije zaista nezavisne od dnevne politike.
Zaključak
Imenovanje Elvira Rožnjakovića za vršioca dužnosti direktora Agencije za javne nabavke BiH još jednom je otvorilo pitanje odnosa između politike i državne administracije. Iako je postupak formalno proveden u okviru postojećih zakonskih mogućnosti, činjenica da je riječ o aktivnom stranačkom funkcioneru izaziva opravdana pitanja o standardima transparentnosti i profesionalne nezavisnosti.
Slučaj pokazuje da problem nije samo u pojedinačnim imenovanjima, već u sistemu koji omogućava da privremena rješenja postanu dugorošna praksa. Upravo zato rasprava o reformi procedura imenovanja, jačanju konkursnih procedura i depolitizaciji institucija ostaje jedno od ključnih pitanja za budućnost javne uprave u Bosni i Hercegovini.
Izvori:
- Odluka Vijeća ministara BiH o imenovanju Elvira Rožnjakovića za v.d. direktora Agencije za javne nabavke BiH.
- Zakon o upravi Bosne i Hercegovine (član 55a).
- Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine.
- Izjave i raniji stavovi Transparency International BiH o imenovanju vršilaca dužnosti rukovodilaca državnih institucija.
