Sveobuhvatna analiza tržišta energenata 2026: Zašto je cijena peleta BiH ključna tema sezone?

Bosna i Hercegovina se početkom 2026. godine suočila sa ozbiljnim temperaturnim oscilacijama koje su direktno uticale na energetsku stabilnost domaćinstava. Dok su januarski mrazevi i snježni nanosi paralizovali dijelove zemlje, u fokusu javnosti ostala je cijena peleta BiH kao primarni faktor planiranja kućnog budžeta. Uprkos svim izazovima, kompanija Drvosječa, kao lider na tržištu, donijela je odluku koja je umirila mnoge: cijena peleta BiH u februaru ostaje stabilna na nivou od 690 KM po toni.

U ovom tekstu ćemo detaljno istražiti sve aspekte tržišta ogrijeva, od proizvodnih procesa do geopolitičkih faktora koji diktiraju koliko ćete novca izdvojiti za grijanje.

Januarski šok: Zašto smo ostali bez zaliha?

Tradicionalno, građani Bosne i Hercegovine svoje zalihe energenata planiraju tokom ljetnih mjeseci, kada je ponuda najveća, a potražnja minimalna. Međutim, zima 2025/2026. donijela je specifičan fenomen. Prethodna zima bila je jedna od najtoplijih u istoriji mjerenja, što je uljuljkalo potrošače u lažni osjećaj sigurnosti.

Kada su temperature u januaru 2026. pale ispod -15 stepeni Celzijusa, mnoga domaćinstva su shvatila da su njihove procjene o potrebnoj količini peleta bile pogrešne. To je izazvalo talas hitnih narudžbi. U tom trenutku, cijena peleta od 690 KM postala je sekundarna stvar u odnosu na samu dostupnost proizvoda.

Odgovor distributera na krizu

Kompanije poput Drvosječe morale su reorganizovati kompletnu logistiku. Iako su putevi bili otežani, uspjeli su isporučiti hiljade tona ogrijeva. Činjenica da se uprkos takvom pritisku cijena peleta BiH nije dodatno povećavala u februaru, govori o pokušaju stabilizacije tržišta nakon ukidanja državnih intervencija.

Ekonomska pozadina: Kako se formira cijena peleta BiH?

Da bismo razumjeli zašto je cijena peleta u Bosni i Hercegovini trenutno na nivou od 690 KM, moramo pogledati strukturu troškova koja stoji iza svake vreće peleta.

Proizvodni troškovi i struja

Proizvodnja peleta je energetski intenzivan proces. Mašine za mljevenje drveta, sušare i prese troše ogromne količine električne energije. Svako povećanje mrežarine ili cijene struje za privredne subjekte direktno se odražava na to kolika će biti finalna cijena.

Sirovine i šumski resursi

Pristup sirovini (drvetu) postaje sve teži. Zbog strožih ekoloških pravila i otežanih uslova rada u šumama tokom zime, troškovi sječe i izvlačenja oblovine rastu. Bez kvalitetnog drveta nema visokokaloričnog peleta, a kvalitet košta.

Radna snaga i birokratija

Bosna i Hercegovina se suočava sa odlivom kvalifikovane radne snage. Da bi zadržali radnike u proizvodnim pogonima, vlasnici fabrika moraju povećavati plate, što je još jedan faktor koji podiže osnovicu na kojoj se gradi cijena peleta BiH. Uz to, novi birokratski nameti uvedeni početkom 2026. godine dodatno su zakomplikovali administraciju.

Logistika i transport: Nevidljivi trošak

Kada kupujete pelet, vi ne plaćate samo drvo; vi plaćate i njegov put do vaših vrata. Transportni sektor u BiH je pod konstantnim pritiskom rasta cijena goriva i nedostatka vozača.

• Lokalna dostava: Isporuka u gradovima poput Sarajeva, Tuzle ili Zenice zahtijeva specijalizovana vozila koja mogu pristupiti uskim ulicama, što povećava troškove po toni.

• Međugradski transport: Dovoz peleta iz proizvodnih pogona u centralnoj Bosni do kupaca u Hercegovini ili Krajini značajno opterećuje finalnu cijenu.

Upravo zbog ovih faktora, cijena peleta BiH od 690 KM se smatra “balansiranim” iznosom koji pokriva ove troškove, a da pritom ne postane potpuno nedostupan prosječnom građaninu.

Poređenje sa alternativama: Drvo, briket ili struja?

Mnogi građani razmišljaju o promjeni energenta. Pogledajmo kako se cijena peleta nosi sa konkurencijom u 2026. godini.

Iscijepano drvo

Drvo je i dalje najzastupljenije, ali njegova cijena po paleti varira između 200 KM i 250 KM. Iako se čini jeftinijim, drvo zahtijeva više fizičkog rada, skladišnog prostora i ostavlja više pepela. Pelet nudi automatizaciju koju drvo ne može pružiti.

Drveni briket

Briket je odlična alternativa, sa cijenama koje se kreću oko 450-550 KM po toni. On ima visoku energetsku vrijednost, ali nije pogodan za automatizovane peći na pelet, što ograničava njegovu upotrebu na klasične peći i kamine.

Toplotne pumpe i struja

Prelazak na struju je dugoročno najčistija opcija, ali inicijalna investicija u toplotne pumpe iznosi nekoliko hiljada maraka. Dok se ta investicija ne isplati, cijena peleta ostaje najkonkurentnija za one koji žele balans između komfora i cijene.

Regionalna perspektiva: Pelet u EU vs. BiH

Interesantno je uporediti kolika je cijena u odnosu na susjedne zemlje i Evropsku uniju. U zemljama poput Italije ili Austrije, tona peleta često premašuje 450-500 eura (cca 900-1000 KM).

Zbog toga je Bosna i Hercegovina pod stalnim pritiskom izvoza. Domaći proizvođači često radije biraju strano tržište gdje mogu postići višu cijenu. Održavanje cijene od 690 KM unutar granica BiH je, u tom smislu, svojevrsna subvencija domaćem stanovništvu od strane distributera.

Uloga države: Subvencije i robne rezerve

Stručnjaci, uključujući predstavnike kompanije Drvosječa, godinama ukazuju na nedostatak sistemskog rješenja.

Model robnih rezervi

Da država formira robne rezerve, cijena peleta  ne bi zavisila od trenutnog mraza. Kupovinom peleta u maju po cijeni od npr. 500 KM i prodajom u januaru po istoj cijeni, država bi direktno štitila standard građana.

Problem crnog tržišta

Veliki broj transakcija u BiH i dalje se odvija bez fiskalnog računa. To onemogućava državu da efikasno provede programe refundacije. Kupovina kod registrovanih distributera, gdje je cijena transparentna, jedini je način da potrošači ostvare svoja prava.

Ekološki aspekt: Pelet kao “zeleno” gorivo

U 2026. godini, ekologija više nije luksuz već obaveza. Gradovi poput Sarajeva i Tuzle godinama se bore sa enormnim zagađenjem vazduha. Pelet, kao energent koji nastaje od otpadnog drveta i koji ima minimalnu emisiju CO2 u poređenju sa ugljem, predstavlja ključno rješenje.

Kada se razmatra cijena peleta, treba uzeti u obzir i “cijenu zdravlja”. Prelazak sa uglja na pelet značajno smanjuje prisustvo PM čestica u vazduhu, što dugoročno smanjuje troškove zdravstvenog sistema.

Savjeti za pametnu kupovinu u 2026. godini

Kako preživjeti oscilacije i osigurati da vas cijena ogreva ne iznenadi naredne godine?

1. Analizirajte potrošnju: Pratite koliko vreća trošite po hladnom danu. To će vam pomoći da preciznije odredite zalihe.

2. Kvalitet iznad svega: Jeftiniji pelet često sadrži više kore i pijeska, što može oštetiti elektroniku vaše peći. Popravka peći je skuplja od razlike u cijeni peleta.

3. Kupujte u “mrtvoj sezoni”: Maj i juni su mjeseci kada je cijena peleta BiH tradicionalno najniža.

4. Udruživanje komšija: Ponekad veće narudžbe (npr. cijeli šleper) mogu rezultirati dodatnim popustima kod distributera.

Šta nas čeka u martu i aprilu?

Prognoze za kraj zime 2026. ukazuju na postepeno smirivanje temperatura nakon 20. februara. Ipak, iskusni korisnici znaju da “baba marta” može donijeti iznenađenja. Stabilna cijena peleta od 690 KM daje sigurnost da neće biti naglih poskupljenja u samom finišu sezone.

Očekuje se da će od maja ponuda ponovo rasti, a s njom i prilika za povoljniju nabavku. Proizvođači koji su preživjeli krizu iz 2025. godine sada optimizuju svoje pogone za novu sezonu, što bi moglo donijeti veću stabilnost ponude.

Zaključak: Pelet kao stub energetske nezavisnosti

Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal u drvnoj industriji. Pelet je proizvod koji spaja domaći resurs sa modernom tehnologijom. Iako je cijena peleta od 690 KM izazov za mnoge, ona je odraz trenutne ekonomske realnosti u kojoj živimo.

Pravovremeno informisanje, planiranje zaliha i podrška legalnim tokovima trgovine ključni su za svakog potrošača. Pratite kretanja na tržištu i budite spremni na promjene koje donosi budućnost grijanja u BiH.

Certifikati koji opravdavaju cijenu: Zašto odabrati ENplus?

U 2026. godini, više nego ikada, kupci u Bosni i Hercegovini postaju svjesni da cijena peleta od 690 KM nije samo naknada za drvo, već i za garantovani kvalitet. Korištenje peleta koji ne ispunjava stroge standarde može dovesti do kvarova na skupim sistemima za grijanje i povećane potrošnje.

Glavni parametar kvaliteta na evropskom, pa tako i na našem tržištu, jeste ENplus® certifikat. Ovaj sistem osigurava da pelet ima optimalnu vlažnost (ispod 10%), visoku kaloričnu vrijednost i minimalan ostatak pepela (ispod 0,7% za A1 klasu).

Kada kupujete pelet, uvijek provjerite da li proizvođač posjeduje važeći certifikat. Detaljan spisak svih licenciranih proizvođača i distributera, kao i objašnjenje standarda kvaliteta, možete pronaći na zvaničnoj stranici međunarodnog ENplus® sistema. Ovim putem možete biti sigurni da novac koji izdvajate osigurava maksimalnu toplotu uz minimalno opterećenje za vašu peć.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Da li se cijena peleta BiH formira na berzi?

Djelimično da. Iako BiH ima vlastitu proizvodnju, cijene energenata na globalnom tržištu utiču na cijenu struje, goriva i rezervnih dijelova za mašine, što se posljedično odražava na domaću cijenu.

Koliko tona peleta je potrebno za prosječnu kuću od 100m²?

Za dobro izolovanu kuću u klimatskim uslovima BiH, obično je potrebno između 3 i 5 tona peleta po sezoni. Uz trenutnu situaciju gdje je cijena peleta BiH 690 KM, to znači sezonski trošak od 2.070 KM do 3.450 KM.

Koja je razlika između ENplus A1 i A2 sertifikata?

A1 sertifikat garantuje najviši kvalitet, najmanje pepela i najveću energetsku vrijednost. Većina distributera u BiH nudi ovaj standard, što opravdava cijenu.

Kako vlaga utiče na pelet?

Pelet ne smije imati više od 10% vlage. Ukoliko se skladišti u vlažnim prostorijama, on bubri i gubi kaloričnu vrijednost, a može i zaglaviti pužni mehanizam u peći.

Postoje li popusti na količinu?

Mnogi prodavci nude besplatnu dostavu ili blagi popust za narudžbe preko 5 ili 10 tona, zavisno od udaljenosti kupca od skladišta.

Tabela: Pregled troškova grijanja po energentima (Sezona 2025/2026)