Ramazan u Bosni i Hercegovini u 2026. godini: Vrijeme posta, duhovne obnove i zajedništva

Večeras sa akšam-namazom počinje ramazan, odabrani mjesec u islamskom kalendaru koji za muslimane širom svijeta ima poseban duhovni značaj. Ulaskom u prve teravih-namaze započinje period posta, ibadeta i lične refleksije, dok prvi dan posta nastupa narednog jutra od zore. Ramazan nije samo mjesec odricanja od hrane i pića – on je prije svega vrijeme duhovne obnove, jačanja zajedništva i povratka unutrašnjem miru.

U Bosni i Hercegovini ramazan ima i posebnu kulturnu i društvenu dimenziju. Promjena ritma svakodnevice osjeti se u domovima, na ulicama, u džamijama i među porodicama. Iftari okupljaju najbliže, džamije su ispunjene vjernicima, a humanitarne aktivnosti dolaze u prvi plan.

Vaktiju i precizna vremena sehura i iftara za sve gradove u Bosni i Hercegovini možete pronaći na službenoj stranici Islamske zajednice u BiH.

Šta je ramazan i zašto je poseban?

Ramazan je deveti mjesec islamskog lunarnog kalendara i smatra se najsvetijim mjesecom za muslimane. Prema islamskom vjerovanju, upravo u ovom mjesecu započela je objava Kur’ana poslaniku Muhammedu, a.s., što ramazanu daje poseban značaj.

Post tokom ramazana predstavlja jedan od pet stubova islama. To znači da je, uz svjedočenje vjere, molitvu, zekat i hadž, post temeljna vjerska obaveza punoljetnih i zdravih muslimana. Međutim, ramazan nije samo formalna obaveza – on je prilika za lični razvoj, jačanje discipline i približavanje Bogu.

Post kao duhovna i tjelesna disciplina

Post podrazumijeva uzdržavanje od hrane, pića i drugih tjelesnih užitaka od zore do zalaska sunca. No, njegova suština daleko nadilazi fizičko odricanje. Vjernici se tokom dana suzdržavaju i od loših riječi, svađa, ogovaranja i neprimjerenog ponašanja.

Duhovna dimenzija posta ogleda se u:

• jačanju samokontrole

• razvijanju strpljenja

• suosjećanju s onima koji žive u oskudici

• povećanju svjesnosti o vlastitim postupcima

Ramazan je prilika da se čovjek preispita, oprosti drugima i potraži oprost za vlastite greške.

Ramazan u Bosni i Hercegovini: Poseban ambijent i tradicija

U Bosni i Hercegovini ramazan nosi i snažnu tradicijsku dimenziju. Od Sarajeva do manjih gradova i sela, ramazanska atmosfera prepoznatljiva je po posebnim običajima i porodičnim okupljanjima.

Večeri su ispunjene svjetlima džamija, mirisima tradicionalnih jela i zvucima ezana koji označava kraj posta. Iftari se organizuju u porodičnom krugu, ali i u širim zajednicama, gdje komšije i prijatelji dijele obroke bez obzira na socijalni status.

Ramazan tako postaje vrijeme u kojem se brišu razlike i naglašava solidarnost.

Mirisi i ukusi ramazana: Gastronomija kao dio identiteta

Ramazan u Bosni i Hercegovini nemoguće je opisati bez mirisa koji se u večernjim satima pred iftar šire ulicama njenih gradova. Dok sunce polako zalazi, zrak postaje zasićen mirisom svježe pečenih somuna (lepina) sa ćurokotom, koji su postali univerzalni simbol ovog mjeseca. Redovi ispred lokalnih pekara, u kojima se strpljivo čeka na “vruće ramazanske  somune”, mjesta su gdje se razmjenjuju prve ramazanske čestitke i gdje se osjeti istinski duh zajednice.

Ramazanska sofra: Više od običnog obroka

U BiH, iftarska sofra je pažljivo planiran običaj. Ona obično počinje neparnim brojem hurmi i čašom vode ili limunade, prateći tradiciju, ali pravi lokalni pečat daju autentična jela:

• Topa: Nezaobilazan početak iftara u mnogim dijelovima BiH, posebno u Sarajevu. To je jelo od rastopljenog maslaca, kajmaka i različitih vrsta sireva, u koje se umaču vrući komadi somuna.

• Begova čorba: Gusta, bogata čorba sa piletinom i bamijom, koja služi da okrijepi organizam nakon cjelodnevnog posta.

• Slatki završetak: Iftari se rijetko završavaju bez tradicionalnih agdali kolača poput hurmašica, tufahija ili baklave, uz obaveznu fildžan prave bosanske kafe koja se polako ispija do početka teravih-namaza.

Ekonomski i društveni značaj “Ramazanske privrede”

Ovaj period donosi i specifičan zamah lokalnoj ekonomiji. Male zanatske pekare, mesnice i trgovine voćem i povrćem bilježe povećan promet, ali na jedan drugačiji način. Mnogi trgovci u ovom mjesecu praktikuju posebne popuste ili pripremaju gotove “iftarske pakete” za one koji nisu u mogućnosti sami sebi pripremiti obrok, čime se komercijalni aspekt povlači pred humanitarnim.

Teravih-namaz i noćni ibadeti

Posebnost ramazanskih večeri ogleda se u teravih-namazima koji se klanjaju nakon jacije. Ovi noćni namazi okupljaju veliki broj vjernika i daju poseban osjećaj zajedništva.

U džamijama se uči Kur’an, organizuju se predavanja i druženja, a mnogi vjernici provode dodatno vrijeme u ibadetu. Ramazanske noći donose posebnu tišinu i smirenost, što doprinosi duhovnoj obnovi.

Lejletul-Kadr – Najodabranija noć

U posljednjoj trećini ramazana posebno mjesto zauzima noć Lejletul-Kadr. Prema islamskom učenju, to je noć u kojoj je počela objava Kur’ana i koja je „bolja od hiljadu mjeseci“.

Vjernici ovu noć provode u molitvi, učenju Kur’ana i dovama, vjerujući da su tada molitve posebno vrijedne i primljene. Lejletul-Kadr simbolizira vrhunac ramazanske duhovnosti.

Humanost i solidarnost tokom ramazana

Ramazan je mjesec pojačane brige za druge. Izdvajanje zekata i sadake postaje intenzivnije, a humanitarne akcije su brojnije.

Pomaže se:

• socijalno ugroženim porodicama

• starijim i bolesnim osobama

• djeci bez roditeljskog staranja

• lokalnim zajednicama

Solidarnost tokom ramazana nije samo čin dobrote – ona je suštinski dio vjerske prakse.

Porodične vrijednosti i zajedništvo

Ramazan ima snažan utjecaj na porodične odnose. Zajednički sehuri i iftari postaju prilika za razgovor, zbližavanje i jačanje međusobnog razumijevanja.

U užurbanom ritmu savremenog života, ramazan vraća fokus na:

• porodicu

• međusobno poštovanje

• strpljenje

• zahvalnost

Vrijeme provedeno zajedno dobija posebnu vrijednost.

Psihološki i društveni aspekti ramazana

Ramazan utiče i na mentalno zdravlje. Period posta često donosi osjećaj smirenosti, kontrole i jasnijeg fokusa. Iako fizički izazovan, post može doprinijeti jačanju unutrašnje snage i discipline.

Društveno gledano, ramazan podstiče:

• toleranciju

• empatiju

• međureligijsko razumijevanje

• humanost

U pluralnim društvima poput Bosne i Hercegovine, ramazan često postaje most dijaloga i poštovanja među različitim zajednicama.

Završetak ramazana i Bajram

Nakon mjesec dana posta dolazi Ramazanski bajram, praznik radosti i zahvalnosti. Bajram označava završetak posta i početak svečanih okupljanja.

Porodice posjećuju rodbinu i prijatelje, dijele poklone i čestitke, a posebna pažnja posvećuje se djeci. Bajram je simbol pobjede nad vlastitim slabostima i nagrada za uloženi trud tokom ramazana.

FAQ – Često postavljana pitanja o ramazanu

Kada počinje post?

Post počinje svakog dana u zoru i traje do zalaska sunca.

Ko je obavezan postiti?

Post je obavezan za punoljetne i zdrave muslimane. Izuzeci su bolesni, trudnice, putnici i osobe koje nisu u mogućnosti postiti.

Šta je iftar?

Iftar je obrok kojim se prekida post nakon zalaska sunca.

Šta je sehur?

Sehur je obrok prije zore koji pomaže vjernicima da lakše izdrže post tokom dana.

Šta je Lejletul-Kadr?

Lejletul-Kadr je posebna noć u posljednjoj trećini ramazana, koja ima izuzetno duhovno značenje.

Zaključak

Ramazan je mnogo više od posta. To je mjesec unutrašnjeg čišćenja, obnove vjere i jačanja međuljudskih odnosa. U Bosni i Hercegovini ramazan donosi poseban ambijent, gdje se duhovnost isprepliće s tradicijom, solidarnošću i porodičnim vrijednostima.

Kroz post, molitvu i dobra djela, vjernici nastoje postati bolja verzija sebe. Ramazan podsjeća na važnost zahvalnosti, strpljenja i humanosti – vrijednosti koje nadilaze vrijeme i prostor.