Lider SNSD-a Milorad Dodik pružio je u ponedjeljak podršku prijedlogu da Bosna i Hercegovina dobije hrvatsku izbornu jedinicu, dok je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović još jednom poručio da je izmjena Izbornog zakona neophodna kako bi se, kako tvrdi, spriječilo preglasavanje hrvatskog naroda.
Njih dvojica obratili su se javnosti nakon sastanka održanog u Mostaru, gdje su govorili o političkom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali i o aktuelnim pitanjima vezanim za međunarodnu zajednicu i institucije koje djeluju u BiH.
Dodik podržao hrvatsku izbornu jedinicu
Komentarišući prijedlog koji će se već u utorak naći pred zastupnicima u Hrvatskom saboru, Dodik je rekao da će podržati svaku inicijativu koja, prema njegovim riječima, ide u korist hrvatskog konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini.
Podsjetimo, Hrvatski sabor raspravljat će o prijedlogu rezolucije o jačanju političkog položaja Hrvata u BiH. Inicijativu je pokrenuo Domovinski pokret, a kasnije je usaglašena s HDZ-om. U dokumentu se zagovara uspostava hrvatske izborne jedinice, uz ocjenu da su Hrvati godinama izloženi preglasavanju tokom izbora.
Govoreći o toj inicijativi, Dodik je poručio:
“Mi ćemo podržati svaku inicijativu da se to pitanje riješi u interesu hrvatskog konstitutivnog naroda i to ćemo bez oklijevanja učiniti. Jedino ispravno rješenje jest hrvatska izborna jedinica, kako bi se na pravi način očuvala politička vidljivost Hrvata.”
“Hrvati su poniženi”
Dodik je tokom obraćanja ustvrdio da je položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini ozbiljno narušen zbog načina na koji se bira hrvatski član Predsjedništva BiH.
Prema njegovim riječima, time je narušena konstitutivnost hrvatskog naroda, ali i položaj Srba.
U tom kontekstu iznio je i izjavu koja je izazvala pažnju:
“Veoma je urušena konstitutivnost hrvatskog naroda, značajno je urušena konstitutivnost srpskog naroda i mi smo kršćani ovdje pod pritiskom muslimana u Bosni i Hercegovini.”
Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva
Tema izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH ponovo je bila u središtu razgovora.
Do sada je Željko Komšić četiri puta izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, uglavnom glasovima birača iz reda bošnjačkog naroda. Upravo to HDZ BiH godinama navodi kao primjer preglasavanja Hrvata i razlog zbog kojeg insistira na izmjenama Izbornog zakona.
Sličan scenario, prema najavama, mogao bi se ponoviti i na predstojećim izborima na jesen. Demokratska fronta kandidovala je Slavena Kovačevića, dosadašnjeg Komšićevog savjetnika, za njegovog nasljednika.
U Federaciji BiH hrvatski i bošnjački član Predsjedništva biraju se iz iste izborne jedinice, dok su bošnjački birači brojčano približno tri i po puta brojniji od hrvatskih.
Čović: Potrebna ustavna jednakopravnost
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ponovio je da njegova stranka ostaje pri stavu da Izborni zakon mora biti izmijenjen kako bi Hrvati mogli birati svoje legitimne političke predstavnike.
Prema njegovim riječima, cilj je osigurati jednak položaj sva tri konstitutivna naroda.
“Nama treba potpuna ustavna jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH, jednako kao što je imaju bošnjački i srpski narod, te legitimno predstavljanje u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i u domovima naroda”, rekao je Čović.
Dodao je da se pitanje izbora članova Predsjedništva, kao i popune domova naroda, mora riješiti izmjenama izbornog zakonodavstva.
Dodik kritikovao PIC i izbor visokog predstavnika
Na konferenciji je bilo riječi i o međunarodnoj zajednici, odnosno najavljenom sastanku Vijeća za provedbu mira (PIC), na kojem bi trebalo biti razgovarano o izboru nasljednika Christiana Schmidta na funkciji visokog predstavnika.
Dodik smatra da PIC nema uporište u Dejtonskom mirovnom sporazumu.
“To Vijeće za provedbu mira ne postoji. Ono je ad hoc formirana skupina zemalja koja Bosnu i Hercegovinu godinama dovodi u nered”, rekao je.
U Sarajevu očekuju sastanak ambasadora PIC-a
Za isto vrijeme u Sarajevu je najavljena sjednica Vijeća za provedbu mira na nivou ambasadora država koje učestvuju u međunarodnoj superviziji nad Bosnom i Hercegovinom.
Nakon tog sastanka trebalo bi biti jasnije da li su se približili stavovi Sjedinjenih Američkih Država i dijela članica Evropske unije kada je riječ o izboru novog visokog predstavnika.
U međuvremenu je dužnost vršioca dužnosti visokog predstavnika preuzeo američki diplomata Louis Crishock, koji je do sada obavljao funkciju zamjenika međunarodnog predstavnika.
