Bosnu i Hercegovinu već danima pogađa izražen toplotni val, a temperature u mnogim gradovima prelaze granicu od 35 stepeni, ipak, prema riječima bh. meteorologa Nedima Sladića, ono što građani posljednjih dana osjećaju nije posljedica samo visokih temperatura zraka.
Kako ističe, glavni razlog zbog kojeg se mnogi žale na težinu disanja, iscrpljenost i osjećaj da je vrućina gotovo nepodnošljiva krije se u jednom meteorološkom parametru koji se rijetko spominje u svakodnevnim vremenskim prognozama – temperaturi rosišta.
Sladić je na društvenim mrežama objavio detaljnije objašnjenje zbog čega su vremenske prilike u Hercegovini trenutno neuobičajene i zašto se ovakav osjećaj sparine ne može porediti s ljetima na koja su stanovnici tog dijela BiH navikli.
„O ovome ‘trubimo’ već zadnja tri do četiri dana. U ovom toplotnom valu nije problem visoka dnevna temperatura zraka na koju su se generacije Hercegovaca navikli, problem je visoka temperatura rosišta koja je primjerenija za područje Vijetnama, Indonezije i Tajlanda. Jeste, ovaj dio ste dobro pročitali. Znam da je teško povjerovati“, napisao je Sladić.
Njegova objava izazvala je veliku pažnju upravo zbog poređenja Hercegovine s tropskim dijelovima jugoistočne Azije. Iako zvuči neobično, meteorološki podaci, kako navodi, pokazuju da su vrijednosti vlage u zraku posljednjih dana zaista neuobičajeno visoke.
Šta zapravo znači temperatura rosišta?
Za razliku od temperature zraka koju svakodnevno pratimo u prognozama, temperatura rosišta govori koliko vlage se nalazi u atmosferi.
Riječ je o temperaturi do koje bi se zrak morao ohladiti, pri istom atmosferskom pritisku, da bi postao potpuno zasićen vlagom. Upravo zbog toga meteorolozi ovaj parametar smatraju jednim od najboljih pokazatelja stvarne količine vodene pare u zraku.
Što je temperatura rosišta viša, to je i zrak vlažniji. Posljedica toga nije samo osjećaj sparine, nego i znatno otežano prirodno hlađenje ljudskog organizma.
Drugim riječima, dvije potpuno iste temperature zraka mogu se doživjeti sasvim različito, upravo zbog različite količine vlage u atmosferi.
Zašto se organizam teže hladi?
Ljudsko tijelo svoju temperaturu reguliše znojenjem. Kada znoj isparava s kože, organizam se prirodno hladi. Međutim, kada je zrak prepun vlage, taj proces postaje mnogo sporiji.
Sladić objašnjava da upravo temperatura rosišta određuje koliko će isparavanje znoja biti efikasno.
„Ukoliko je rosište nisko (ispod 15 °C), tada znoj lakše isparava i tijelo se može brže ohladiti. Drugim riječima, takva vrućina je lakše podnošljiva“, naveo je.
To je razlog zbog kojeg se suha ljetna vrućina često lakše podnosi nego sparni dani, čak i kada termometar pokazuje istu vrijednost.
S druge strane, kada temperatura rosišta pređe 21 stepen Celzijusa, organizam sve teže uspijeva da se rashladi. Znoj sporije isparava, tijelo troši više energije pokušavajući održati normalnu temperaturu, a osjećaj nelagode postaje znatno izraženiji.
Uz to, zrak postaje težak, zasićen vlagom i mnogi tada imaju osjećaj da “nema zraka”, iako je koncentracija kisika normalna.
Vrijednosti koje nisu uobičajene za Hercegovinu
Posebnu pažnju privukao je podatak koji je Sladić izdvojio za Mostar.
Kako navodi Federalni hidrometeorološki zavod, u podnevnim satima temperatura rosišta u tom gradu iznosila je čak 23,7 stepeni Celzijusa, što predstavlja vrijednost koja nije karakteristična ni za kontinentalni dio Bosne i Hercegovine, niti za Hercegovinu.
Upravo zbog toga mnogi građani imaju osjećaj da su vremenske prilike više nalik tropskim krajevima nego uobičajenom hercegovačkom ljetu.
Prema njegovim riječima, takve vrijednosti znatno mijenjaju način na koji ljudski organizam doživljava visoke temperature.
Zašto 38 stepeni nije uvijek isto?
Sladić je objasnio i zbog čega nije dovoljno posmatrati samo broj koji pokazuje termometar.
„Samim tim, 38 °C na uobičajenijih 10 do 20 posto relativne vlage u zraku (suha vrelina) nije isto kao 38 °C na 43 posto. Subjektivni osjećaj je puno veći, a to i jeste činjenica što se javlja iscrpljenost ljudskog tijela koje se uporno pokušava izboriti s ohlađivanjem koje ne može da postigne“, upozorio je.
Drugim riječima, ista temperatura zraka može predstavljati potpuno različito opterećenje za organizam. Kada je vlaga niska, znoj lakše isparava i tijelo uspijeva održavati normalnu temperaturu. Međutim, pri visokoj vlažnosti taj mehanizam postaje znatno manje efikasan, zbog čega ljudi mnogo brže osjećaju umor, malaksalost i iscrpljenost.
Upravo zato građani ovih dana imaju utisak da je vrućina znatno intenzivnija nego tokom prethodnih ljeta, iako maksimalne dnevne temperature nisu neuobičajene za ovo doba godine.
Meteorološki podaci pokazuju da kombinacija visoke temperature zraka i izrazito visoke vlage stvara uslove koji dodatno opterećuju organizam. Zbog toga stručnjaci savjetuju da se boravak na otvorenom, posebno u najtoplijem dijelu dana, svede na minimum, uz redovan unos tečnosti i izbjegavanje većih fizičkih napora.
Sladićeva poruka još jednom podsjeća da broj stepeni nije jedini pokazatelj koliko će vremenske prilike biti teške za podnijeti. Vlaga u zraku, odnosno temperatura rosišta, često ima jednako važnu ulogu, a upravo je taj faktor ovih dana Hercegovinu učinio znatno sparnijom nego što su njeni stanovnici navikli osjećati tokom ljeta.
