Nakon Općih izbora održanih 4. oktobra, u Bosni i Hercegovini počeli su razgovori o formiranju vlasti na državnom nivou. Iako su preliminarni rezultati u velikoj mjeri poznati, još nije jasno koje će stranke u naredne četiri godine činiti parlamentarnu većinu.
Upravo mogućnost da opozicione stranke iz Republike Srpske sarađuju sa SNSD-om izazvala je posebnu pažnju. Politologinja Nikolina Loza, gostujući u emisiji „Dan uživo“ na N1, ocijenila je da bi takav dogovor za SDS mogao imati ozbiljne političke posljedice.
Prema njenom mišljenju, tokom predizborne kampanje opozicija je kao jedan od ciljeva isticala uklanjanje SNSD-a iz vlasti u Republici Srpskoj. Zbog toga bi eventualna saradnja nakon izbora, smatra Loza, otvorila pitanje odnosa prema obećanjima datim biračima.
Loza: Saradnja sa SNSD-om bila bi prevara birača
Milorad Dodik ranije je pozvao opozicione stranke na zajedničko političko djelovanje, dok SDS još nije donio konačnu odluku o eventualnom prihvatanju takve ponude.
Loza smatra da bi ulazak SDS-a u vlast sa SNSD-om bio teško objašnjiv u odnosu na poruke iz kampanje. U razgovoru za N1 podsjetila je da su SDS i Pokret Sigurna Srpska govorili o tome da neće sarađivati s Dodikom, a kao ključni cilj navodili su promjenu vlasti u Republici Srpskoj.
„Smatram da bi to bila prevara birača ako do takve saradnje dođe“, kazala je Loza, govoreći o mogućnosti da SDS prihvati poziv na zajedničko djelovanje sa SNSD-om.
Ona je izrazila uvjerenje da će u SDS-u prevladati stav protiv takvog aranžmana, ali konačna odluka stranke još nije poznata.
Može li opozicija iz RS-a ući u vlast bez SNSD-a?
Jedan od scenarija o kojima se razgovara jeste formiranje državne vlasti uz učešće opozicionih stranaka iz Republike Srpske, ali bez SNSD-a.
Loza podsjeća da je takav model postojao i u periodu od 2014. do 2018. godine, kada je opozicija iz RS-a učestvovala u vlasti na državnom nivou, dok je SNSD ostao izvan nje.
Prema njenoj procjeni, i sada postoji mogućnost da se formira parlamentarna većina bez SNSD-a. Ipak, za takav dogovor potrebna je politička volja stranaka iz Federacije BiH, kao i dovoljno glasova u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Posebnu prepreku, smatra Loza, predstavlja dugogodišnja saradnja HDZ-a BiH i SNSD-a, koja je ponovo potvrđena nakon njihovog sastanka.
Unutar SDS-a otvorena i pitanja stranačkog jedinstva
Loza se osvrnula i na sukobe unutar SDS-a, posebno na slučaj gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića, koji je isključen iz stranke nakon što je tokom kampanje podržao kandidata druge političke opcije.
Politologinja smatra da je odluka o njegovom isključenju bila pogrešna, a podsjetila je i na ranije nesuglasice oko sastavljanja kandidatskih lista.
U javnosti su se pojavile i spekulacije o mogućoj povezanosti unutarstranačkih sukoba sa sastankom predsjednika SDS-a Branka Blanuše i Milorada Dodika. Loza je, međutim, navela da je riječ o pričama koje se pojavljuju u javnosti, a ne o potvrđenom dogovoru.
Odluka o Petrovićevom stranačkom statusu još je predmet unutarstranačke procedure, s obzirom na to da je podnesena žalba o kojoj treba odlučivati Glavni odbor SDS-a.
Šta još ostaje neizvjesno?
Osim pitanja ko će formirati vlast, pred političkim strankama su i pregovori o raspodjeli mandata u institucijama BiH, uključujući Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Loza je tokom razgovora iznijela i svoju procjenu da bi raspored delegata iz Republike Srpske u Domu naroda mogao biti podijeljen između SNSD-a i opozicije. Ipak, konačan odnos zavisit će od rezultata izbora i propisane procedure.
Za sada nema konačnog dogovora o sastavu nove vlasti. Pred SDS-om je odluka o tome kako će odgovoriti na poziv SNSD-a, dok će pregovori među strankama iz različitih dijelova BiH pokazati postoji li mogućnost formiranja većine bez dosadašnjih političkih partnerstava.
