Stevandić je poručio da u dosadašnjoj praksi Ustavnog suda BiH nije bilo slučajeva u kojima bi se na ovaj način problematizovalo korištenje veta, te je ocijenio da se radi o pokušaju zadiranja u ustavna prava Republike Srpske.
„Uopšte ništa ne bi bilo sporno da su ranije postojale odluke Ustavnog suda oko ovakvih pitanja. Od Dejtonskog sporazuma do sada Ustavni sud BiH nije problematizovao pitanje veta. Ovdje se radi o presedanu i pokušaju rušenja Ustava na štetu jednog entiteta“, rekao je Stevandić.
Njegove izjave dolaze nakon sjednice Odbora Narodne skupštine Republike Srpske za ustavna pitanja, koji je razmatrao odgovor Ustavnom sudu BiH povodom zahtjeva predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.
Odbor NSRS odbacio nadležnost Ustavnog suda BiH
Na sjednici Odbora razmatran je zahtjev koji se odnosi na spor između predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, članice Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Željke Cvijanović i Narodne skupštine Republike Srpske.
Odbor je zauzeo stav da je Bećirovićev zahtjev nedopustiv, uz obrazloženje da Ustavni sud BiH nije nadležan da odlučuje o pitanju koje je predmet spora.
Spor se odnosi na odluku Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Odluka je usvojena bez konsenzusa, nakon čega je Željka Cvijanović, koristeći mehanizam zaštite vitalnog interesa Republike Srpske, ocijenila tu odluku veoma štetnom po vitalne interese entiteta.
Narodna skupština Republike Srpske potom je potvrdila izjavu članice Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, donesenu 7. jula.
Upravo je pitanje ustavne procedure i nadležnosti institucija postalo predmet političkog i pravnog spora koji se sada našao pred Ustavnim sudom BiH.
Stevandić govori o „objavi rata“
Komentarišući poteze Ustavnog suda BiH, Stevandić je upotrijebio izraz „objava rata“ Republici Srpskoj, naglašavajući da institucije tog entiteta, kako je rekao, ne namjeravaju popustiti pod pritiscima.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska želi ostaviti prostor za politički dogovor i smirivanje odnosa, ali će, ukoliko Ustavni sud BiH nastavi postupak, odgovor institucija Republike Srpske biti drugačiji.
„Mi nećemo podleći pritisku i sačekaćemo da se situacija smiri. Ako Ustavni sud BiH ne odbaci ovu apelaciju, nama je sve jasno i moraćemo da promijenimo i politički diskurs. Mi se ne bojimo nikoga, ali želimo da sačuvamo vrijeme za dogovor“, rekao je Stevandić.
Njegova poruka ukazuje na to da se u institucijama Republike Srpske trenutno ostavlja mogućnost za političko rješenje, ali i da bi eventualna odluka Ustavnog suda BiH kojom bi se nastavilo razmatranje zahtjeva mogla dovesti do dodatnog zaoštravanja političkog odnosa između institucija na državnom i entitetskom nivou.
Pominjanje međunarodne podrške
Stevandić je tokom obraćanja govorio i o mogućnosti da iza aktuelnih poteza postoji određena međunarodna podrška. Kako je naveo, u institucijama Republike Srpske razmatraju mogućnost da postoji podrška „spolja“, ali tvrdi da ona nije došla iz Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine.
Ove tvrdnje Stevandić je iznio bez navođenja konkretnih dokaza o tome ko bi eventualno mogao stajati iza takve podrške.
Govoreći o razlozima zbog kojih se, prema njegovoj ocjeni, vrši pritisak na institucije Republike Srpske, Stevandić je pomenuo i reakcije koje su uslijedile nakon izražavanja saučešća povodom smrti generala Ratka Mladića.
Mladić je, međutim, pravosnažno osuđen pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini. Njegova presuda i odgovornost za zločine predstavljaju utvrđene činjenice u pravosudnom postupku.
Pitanje zakona o Ustavnom sudu BiH
Tokom sjednice postavljeno je i pitanje da li bi slične apelacije bile moguće ukoliko bi Bosna i Hercegovina imala poseban Zakon o Ustavnom sudu BiH.
Stevandić je odgovorio da bi postojanje takvog zakonskog okvira, prema njegovom mišljenju, spriječilo „eksperimente“ ove vrste.
Pitanje rada i sastava Ustavnog suda BiH već duže vrijeme jedno je od spornih pitanja u političkim odnosima unutar Bosne i Hercegovine. Posebno je osjetljivo pitanje načina odlučivanja Suda, njegove nadležnosti i odnosa prema institucijama entiteta.
U političkom diskursu Republike Srpske često se ukazuje na potrebu donošenja zakona kojim bi se detaljnije uredio rad Ustavnog suda BiH. Sa druge strane, pitanje nadležnosti i funkcionisanja državnih institucija ostaje dio šireg ustavnopravnog spora između različitih političkih aktera u BiH.
Moguće novo zaoštravanje odnosa
Najnoviji spor tako otvara još jedno pitanje o granicama između nadležnosti državnih institucija i ustavnih mehanizama koji pripadaju entitetima. Posebno mjesto u tom sporu zauzima institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa, koji je predviđen Ustavom BiH i entitetskim ustavnim procedurama.
Za institucije Republike Srpske ključno je pitanje da li Ustavni sud BiH može preispitivati odluke i postupke povezane sa korištenjem ovog mehanizma. Za druge političke aktere, s druge strane, pitanje je da li postoji osnov za sudsku kontrolu ustavnosti postupanja institucija kada se pojavi spor o tumačenju ustavnih odredbi.
Dalji razvoj situacije zavisiće od odluka Ustavnog suda BiH, ali i od političkih reakcija koje će te odluke proizvesti.
Stevandić je poručio da institucije Republike Srpske za sada žele izbjeći dodatno zaoštravanje i ostaviti prostor za dogovor. Istovremeno, jasno je stavio do znanja da bi eventualno drugačiji potez Ustavnog suda BiH mogao dovesti do promjene političkog pristupa Republike Srpske.
Spor oko veta i nadležnosti Ustavnog suda tako bi mogao postati još jedna tačka političkog sukoba u BiH, u trenutku kada su odnosi između institucija Republike Srpske i državnih organa već opterećeni nizom otvorenih ustavnopravnih i političkih pitanja.
