Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić najoštrije je osudio pozivanje na saslušanje 26 zaposlenih Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, ocijenivši da takav potez izaziva ozbiljnu zabrinutost i dodatno opterećuje ionako osjetljivu društvenu i političku atmosferu u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, postupanje policije entiteta Republika Srpska ne može se posmatrati kao izdvojen slučaj, već u kontekstu uloge koju Memorijalni centar ima u bosanskohercegovačkom društvu i međunarodnoj zajednici.
Potez koji izaziva zabrinutost
Zvizdić smatra da saslušanje čak 26 zaposlenih jedne institucije od posebnog značaja otvara brojna pitanja i ostavlja prostor za ozbiljne dileme kada je riječ o razlozima i načinu provođenja takvih aktivnosti.
Istakao je da bi prioritet nadležnih institucija trebalo biti stvaranje uslova za nesmetan rad Memorijalnog centra, kao i zaštita svih njegovih zaposlenih.
“Umjesto da nadležne institucije osiguraju punu zaštitu zaposlenih i nesmetan rad Memorijalnog centra, svjedočimo postupcima koji kod preživjelih žrtava, porodica ubijenih i povratnika izazivaju osjećaj pravne nesigurnosti i institucionalnog pritiska”, poručio je Zvizdić.
Dodao je da posebno zabrinjava činjenica da se saslušanja odnose na veliki broj zaposlenih jedne memorijalne ustanove koja ima izuzetnu važnost, ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za međunarodnu zajednicu.
Prema njegovoj ocjeni, takvi potezi ne doprinose izgradnji povjerenja među građanima niti stvaranju ambijenta pogodnog za pomirenje.
“Takvi potezi ne doprinose povjerenju, pomirenju niti vladavini prava, nego otvaraju ozbiljna pitanja o motivima i proporcionalnosti postupanja”, naglasio je.
Memorijalni centar ima posebnu ulogu
Memorijalni centar Srebrenica – Potočari predstavlja centralnu instituciju posvećenu očuvanju sjećanja na žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine. U njegovom sastavu nalaze se memorijalni kompleks, mezarje, muzejske postavke i dokumentacioni sadržaji koji služe za istraživanje, edukaciju i njegovanje kulture sjećanja.
Tokom godine centar posjećuju hiljade građana, učenika, studenata, istraživača, diplomata i međunarodnih delegacija. Osim komemorativne uloge, Memorijalni centar razvija i obrazovne programe te prikuplja i čuva historijsku dokumentaciju koja svjedoči o događajima iz Srebrenice.
Zbog toga svaka aktivnost koja se odnosi na njegov rad ili zaposlene izaziva posebnu pažnju domaće i međunarodne javnosti.
Podsjećanje na sudski utvrđene činjenice
Govoreći o značaju Memorijalnog centra, Zvizdić je podsjetio da genocid u Srebrenici nije pitanje političkih stavova ili različitih tumačenja historije.
Naglasio je da je genocid u Srebrenici utvrđen presudama međunarodnih sudova te da Memorijalni centar nije politička organizacija, već institucija čija je osnovna misija očuvanje sjećanja na žrtve, dokumentovanje činjenica i edukacija budućih generacija.
Prema njegovim riječima, upravo zbog te uloge potrebno je osigurati uslove u kojima će Memorijalni centar svoj posao obavljati bez pritisaka i uz puno poštovanje zakona.
Osjetljiv politički trenutak
Pitanje rada Memorijalnog centra godinama se nalazi u fokusu javnosti, posebno u periodima kada se vode rasprave o suočavanju s prošlošću, kulturi sjećanja i odnosu institucija prema naslijeđu rata.
Zbog toga svaka odluka koja se odnosi na ovu ustanovu izaziva pažnju ne samo u Bosni i Hercegovini nego i među međunarodnim organizacijama, diplomatskim predstavništvima i udruženjima koja prate procese tranzicione pravde i zaštite ljudskih prava.
U takvom ambijentu reakcije političkih zvaničnika često prevazilaze dnevnu politiku jer se odnose na pitanja povjerenja među zajednicama, sigurnosti povratnika i očuvanja institucionalnog okvira koji se bavi kulturom sjećanja.
Poziv na očuvanje povjerenja
Zvizdić smatra da institucije moraju djelovati na način koji će jačati povjerenje građana i doprinositi stabilnosti, a ne produbljivati osjećaj nesigurnosti među preživjelim žrtvama i njihovim porodicama.
Poručio je da se trajni mir može graditi isključivo kroz poštovanje zakona, uvažavanje sudski utvrđenih činjenica, zaštitu institucija koje čuvaju historijsko pamćenje i odgovoran odnos prema svim građanima Bosne i Hercegovine.
Istakao je da postupci koji kod preživjelih, porodica ubijenih i povratnika izazivaju osjećaj pravne nesigurnosti ne doprinose izgradnji međusobnog povjerenja, već dodatno opterećuju društveni ambijent u kojem je dijalog i dalje jedan od ključnih preduslova za dugoročnu stabilnost zemlje.
