Usvajanje Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini u Hrvatskom saboru izazvalo je reakciju iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića. U saopćenju se navodi da takav potez nije u duhu dobrosusjedskih odnosa, već predstavlja direktno miješanje u unutrašnja pitanja suverene i nezavisne Bosne i Hercegovine.
Iz Bećirovićevog kabineta poručuju da pitanja unutrašnjeg političkog i ustavnog uređenja BiH mogu rješavati isključivo njene institucije, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i važećim zakonima.
“O unutrašnjem uređenju BiH odlučuju njene institucije”
Kako se navodi u saopćenju, Republika Hrvatska nema pravo da se uključuje u odlučivanje o pitanjima koja spadaju u isključivu nadležnost Bosne i Hercegovine.
„Republika Hrvatska nema pravo da se miješa u unutrašnja pitanja suverene države Bosne i Hercegovine. O pitanjima koja se odnose na unutrašnje političko i ustavno uređenje Bosne i Hercegovine mogu odlučivati isključivo njene državne institucije, u skladu s Ustavom BiH i važećim zakonima“, stoji u reakciji Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
Ističe se da usvajanje rezolucije u Hrvatskom saboru nije primjer dobrosusjedske saradnje, nego postupak koji je, kako navode, suprotan osnovnim principima međunarodnog prava.
Pozivanje na Povelju UN-a i međunarodne dokumente
U saopćenju se podsjeća da savremeni međunarodni poredak počiva na pravilima sadržanim u Povelji Ujedinjenih nacija. Posebno se ukazuje na član 2, kojim se potvrđuju načela suverene jednakosti država, poštivanje njihove političke nezavisnosti i teritorijalnog integriteta, kao i obaveza da se države uzdrže od djelovanja kojim bi zadirale u pitanja iz unutrašnje nadležnosti druge države.
Iz Kabineta Denisa Bećirovića navode da ova pravila predstavljaju temelj međunarodnih odnosa i da su obavezujuća za sve države.
Posebno se pozivaju i na Deklaraciju o načelima međunarodnog prava o prijateljskim odnosima i saradnji među državama u skladu s Poveljom UN-a, poznatu kao Deklaracija iz 1970. godine. Prema navodima iz saopćenja, taj dokument dodatno razrađuje principe sadržane u Povelji UN-a i jasno zabranjuje svaki oblik političkog, ekonomskog ili drugog pritiska kojim bi jedna država pokušala utjecati na ostvarivanje suverenih prava druge države ili promijeniti odluke koje ona donosi u okviru svojih nadležnosti.
Podsjećanje na Helsinški završni akt
U reakciji se spominje i Završni akt iz Helsinkija iz 1975. godine, koji je, kako navode, jedan od ključnih dokumenata evropske sigurnosti.
Prema tumačenju Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, tim aktom među osnovnim principima potvrđeni su suverena jednakost država, nepovredivost granica, teritorijalni integritet, nemiješanje u unutrašnje poslove i razvoj međudržavnih odnosa na osnovama međusobnog poštovanja i dobrosusjedske saradnje.
U saopćenju se dodaje da su upravo ti principi danas općeprihvaćena pravila međunarodnog prava i da obavezuju sve države bez izuzetka.
Poziv na međusobno poštovanje i međunarodno pravo
Na kraju reakcije ističe se da Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska imaju zajednički interes da razvijaju odnose zasnovane na međusobnom uvažavanju, dobrosusjedskoj saradnji i poštivanju međunarodnog prava.
Iz Kabineta Denisa Bećirovića poručuju da primjena međunarodnog javnog prava ne može zavisiti od političkih okolnosti niti biti selektivna. Kako navode, načela suverene jednakosti država, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i nemiješanja u unutrašnje poslove predstavljaju osnov međunarodnog pravnog poretka.
U saopćenju se zaključuje da dosljedno poštivanje tih principa nije pitanje političke procjene ili dobre volje pojedinih država, već međunarodnopravna obaveza koju su sve države dužne poštovati.
