Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine ponovo je uputila poziv na reformu Izbornog zakona BiH, ističući da je neophodno osigurati dosljednu zaštitu prava konstitutivnih naroda, uključujući legitimno predstavljanje hrvatskog naroda i punu jednakopravnost u svim institucijama i na svim nivoima vlasti.
Poruke su upućene nakon završetka 96. redovnog zasjedanja Biskupske konferencije BiH, održanog u Banjoj Luci, na kojem su biskupi razmatrali više tema od društvenog, pastoralnog i humanitarnog značaja. Pored pitanja izbornog zakonodavstva, značajan dio rasprave bio je posvećen radu Caritasa Bosne i Hercegovine, izazovima s kojima se suočava ova humanitarna organizacija, kao i sve izraženijim socijalnim problemima u zemlji.
Stav koji Crkva zastupa godinama
Predsjednik Biskupske konferencije BiH i vrhbosanski nadbiskup metropolit Tomo Vukšić naglasio je da stav Katoličke crkve o potrebi zaštite prava konstitutivnih naroda nije nov niti predstavlja reakciju na aktuelne političke okolnosti, već da proizlazi iz dugogodišnjeg socijalnog nauka Crkve.
Kako je istakao, riječ je o principima koji podrazumijevaju poštovanje ljudskog dostojanstva, jednakosti i prava svih naroda i građana, pri čemu je u bosanskohercegovačkom društvenom uređenju posebno važno pitanje kolektivnih prava.
Prema njegovim riječima, iskustvo Bosne i Hercegovine pokazalo je da su upravo zanemarivanje ljudskih i kolektivnih prava, kao i njihovo nepoštivanje, u prošlosti predstavljali jedan od uzroka ozbiljnih političkih i društvenih nesporazuma.
Vukšić je naglasio da se biskupi tokom ovog zasjedanja nisu detaljno bavili dnevno-političkim pitanjima, nego su, imajući u vidu da će u oktobru biti održani opšti izbori, podsjetili na osnovna načela društvenog nauka Crkve koja se odnose na pravdu, moral, poštovanje ljudskih prava i dostojanstva svakog čovjeka.
Poziv na izmjene Izbornog zakona
Govoreći o reformi Izbornog zakona BiH, Vukšić je podsjetio da Katolička crkva već gotovo tri decenije zagovara ista načela te da su o toj temi objavljeni brojni dokumenti, izjave i saopštenja.
Istakao je kako Crkva ne donosi političke odluke niti učestvuje u njihovom provođenju, ali smatra svojom moralnom obavezom ukazivati na važnost poštovanja ljudskih prava, pravde i dostojanstva svih ljudi.
U saopštenju usvojenom nakon završetka zasjedanja biskupi su ponovili da je Bosna i Hercegovina, u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom, država tri konstitutivna naroda i svih njenih građana.
Naglasili su da smatraju neprihvatljivim svako nastojanje da se prava bilo kojeg konstitutivnog naroda umanjuju, relativiziraju ili ograničavaju, ocijenivši da bi takav pristup bio suprotan načelima jednakopravnosti i međusobnog uvažavanja na kojima počiva ustavni poredak zemlje.
Caritas pred sve većim izazovima
Osim društvenih i političkih tema, značajan dio zasjedanja bio je posvećen radu Caritasa Bosne i Hercegovine.
Biskupi su razmatrali izvještaj o radu ove humanitarne organizacije za 2025. godinu, usvojili novi statut Caritasa BiH te za novog ravnatelja imenovali mons. Luku Tunjića.
Govoreći o ulozi Caritasa, nadbiskup Vukšić istakao je da ova organizacija ostaje jedan od najvažnijih oblika djelovanja Katoličke crkve u pružanju pomoći osobama koje se nalaze u teškoj socijalnoj situaciji.
Naglasio je da cilj Caritasa nije zamjena za državne institucije niti preuzimanje njihove odgovornosti, već pružanje pomoći ljudima kojima je podrška najpotrebnija.
Prema njegovim riječima, krajnji cilj jeste društvo u kojem humanitarna pomoć više neće biti neophodna jer će institucije biti u stanju odgovoriti na potrebe svih građana. Međutim, dok god postoje ljudi koji žive u siromaštvu ili se suočavaju s različitim životnim teškoćama, Caritas će, kako je rekao, nastaviti pomagati svima bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost.
Sve više korisnika humanitarne pomoći
Na zabrinjavajući trend upozorio je i banjolučki biskup Željko Majić, istakavši da broj korisnika Caritasovih usluga iz godine u godinu raste.
Kao glavne razloge naveo je kontinuirano iseljavanje stanovništva, sve izraženije starenje populacije, ali i povećane socijalne potrebe velikog broja građana koji se suočavaju s ekonomskim poteškoćama.
Prema njegovim riječima, umjesto očekivanog smanjenja broja korisnika, humanitarne organizacije danas bilježe sve veći pritisak, zbog čega će biti potrebno razvijati nove modele pomoći i pronalaziti dodatne načine za odgovor na potrebe najugroženijih kategorija stanovništva.
Razmatrana i pitanja obrazovanja i pastorala
Tokom dvodnevnog zasjedanja biskupi su razmatrali i provođenje zaključaka sa prethodnog zasjedanja, izvještaj o Đakonskoj pastoralnoj godini, kao i pitanja vezana za rad katoličkih školskih centara u Bosni i Hercegovini.
Posebna pažnja posvećena je funkcionisanju mreže katoličkih obrazovnih ustanova koje trenutno pohađa oko 15.000 učenika širom zemlje. Od tog broja približno 1.700 učenika školuje se u dva katolička školska centra na području Banjolučke biskupije, u Banjoj Luci i Bihaću.
Biskupi su ocijenili da katolički školski centri i dalje predstavljaju važan segment obrazovnog sistema Bosne i Hercegovine, promovišući zajednički život, međusobno uvažavanje i kvalitetno obrazovanje učenika različitih nacionalnih i vjerskih pripadnosti.
Zasjedanje je zaključeno porukom da će Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine i u narednom periodu nastaviti zagovarati poštovanje ljudskog dostojanstva, jednakopravnosti konstitutivnih naroda i svih građana, kao i pružati podršku humanitarnim i obrazovnim projektima koji doprinose društvenoj solidarnosti i opštem dobru.
