Plenković o rezoluciji za Hrvate u BiH: Konsultacije još traju, konačan tekst tek slijedi
Pitanje političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini ponovo je dospjelo u fokus javnosti nakon što je hrvatski premijer Andrej Plenković potvrdio da su u toku konsultacije o prijedlogu rezolucije koju je inicirao Domovinski pokret. Dokument, koji bi se mogao naći pred Hrvatskim saborom, predviđa niz mjera usmjerenih na jačanje političkih prava Hrvata u BiH, uključujući i zahtjev za uspostavljanje posebne izborne jedinice.
Iako konačan sadržaj rezolucije još nije definisan, rasprava o ovom pitanju već izaziva značajnu pažnju kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini, posebno zbog potencijalnih političkih i diplomatskih posljedica koje bi mogla proizvesti.
Vlada i koalicioni partneri usaglašavaju stavove
Govoreći novinarima tokom boravka u Briselu, premijer Andrej Plenković pojasnio je da proces izrade dokumenta još nije završen te da se trenutno vode razgovori između predstavnika Vlade i Domovinskog pokreta.
Prema njegovim riječima, na posljednjem sastanku vladajuće koalicije dogovoreno je da predlagači rezolucije finaliziraju nacrt, nakon čega će uslijediti dodatne konsultacije sa Ministarstvom vanjskih i evropskih poslova.
Posebna uloga u tom procesu pripada ministru Gordanu Grliću Radmanu, čiji resor pokriva odnose Hrvatske sa susjednim državama, kao i pitanja evropske i međunarodne politike.
„Kada kolege završe nacrt, obavit će potrebne konsultacije kako bi se procijenilo na koji način će izgledati konačna verzija dokumenta“, poručio je hrvatski premijer.
Šta predviđa predložena rezolucija?
Prijedlog koji zagovara Domovinski pokret fokusiran je na, kako navode njegovi autori, osnaživanje političkog položaja Hrvata kao jednog od konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.
Među ključnim prijedlozima nalaze se:
- zahtjev za osiguravanje legitimnog političkog predstavljanja Hrvata;
- inicijativa za formiranje posebne izborne jedinice;
- poziv hrvatskim institucijama da aktivnije koriste mehanizme unutar Evropske unije i međunarodnih organizacija;
- zaštita interesa Hrvata u BiH kroz diplomatske i političke aktivnosti.
Posebnu pažnju izazvala je odredba kojom se od hrvatske Vlade traži korištenje svih raspoloživih instrumenata međunarodnog djelovanja, uključujući mogućnost blokiranja određenih inicijativa koje bi, prema procjeni predlagača, mogle negativno uticati na položaj Hrvata u BiH.
Domovinski pokret odbacuje kritike
Predstavnici Domovinskog pokreta posljednjih dana odgovorili su na kritike dijela političke javnosti koja smatra da Hrvatska ne bi trebala ulaziti u pitanja unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.
Iz te stranke poručuju da takve primjedbe smatraju neutemeljenim, ističući da Hrvatska ima posebnu odgovornost prema Hrvatima koji žive u BiH.
U saopštenju su podsjetili da je Hrvatska jedna od potpisnica međunarodnih sporazuma koji su oblikovali današnje ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, uključujući Vašingtonski i Dejtonski sporazum.
Prema njihovom tumačenju, upravo ta činjenica daje Hrvatskoj pravo, ali i obavezu da prati i reaguje na pitanja koja se tiču političkog položaja Hrvata u susjednoj državi.
Izborni sistem u središtu rasprave
Jedna od najvažnijih tačaka predložene rezolucije odnosi se na način izbora hrvatskih političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Domovinski pokret smatra da postojeći izborni model ne garantuje dovoljno efikasnu zaštitu principa legitimnog predstavljanja, posebno kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH i delegata u pojedinim institucijama vlasti.
Zbog toga se u tekstu rezolucije oštro kritikuju svi oblici, kako ih nazivaju, izbornog inženjeringa i organizovanog preglasavanja Hrvata.
Predlagači smatraju da bi promjene izbornog sistema trebale omogućiti da predstavnike hrvatskog naroda biraju prvenstveno birači koji se izjašnjavaju kao Hrvati, što je pitanje koje godinama izaziva političke polemike unutar Bosne i Hercegovine.
Moguće političke posljedice
Iako dokument još nije usvojen niti je poznata njegova konačna verzija, već sada je jasno da bi mogao izazvati snažne reakcije različitih političkih aktera.
Pitanje izbornog zakonodavstva jedno je od najosjetljivijih tema u Bosni i Hercegovini, a svaki prijedlog koji se odnosi na promjenu načina predstavljanja konstitutivnih naroda redovno izaziva intenzivne političke rasprave.
Analitičari upozoravaju da će sadržaj konačne verzije rezolucije biti ključan za procjenu njenog stvarnog političkog značaja. Istovremeno, smatraju da će način na koji Hrvatska bude artikulisala svoje stavove prema ovom pitanju imati važnu ulogu u budućim odnosima Zagreba i Sarajeva.
Očekuje se konačni tekst rezolucije
Za sada ostaje nepoznato koje će od predloženih mjera ostati u završnoj verziji dokumenta nakon konsultacija između Vlade Hrvatske i Domovinskog pokreta.
Premijer Plenković nije želio prejudicirati konačni sadržaj rezolucije, naglašavajući da je proces usaglašavanja još u toku. Upravo zbog toga politička javnost s velikim interesovanjem očekuje naredne korake i eventualno predstavljanje konačnog prijedloga pred Hrvatskim saborom.
Bez obzira na konačan ishod, rasprava o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini ostaje jedno od pitanja koje će i u narednom periodu imati značajan uticaj na političke odnose u regiji, ali i na unutrašnje procese u obje države.
Izvor: Izjava premijera Andreja Plenkovića novinarima u Briselu
