Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iznio je pesimističnu procjenu razvoja rata u Ukrajini, upozorivši da bi aktuelni sukob mogao prerasti u mnogo širu i ozbiljniju krizu. U razgovoru za podcast „MD MEETS“, Vučić je rekao da vjeruje kako se svijet nalazi na početku „mnogo većeg rata“, ističući da trenutno ne vidi naznake skorog mirovnog rješenja.
Njegove izjave uslijedile su nakon posjete predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog Beogradu, koja je privukla pažnju i zbog osjetljive pozicije Srbije prema ratu u Ukrajini, ali i zbog tradicionalno bliskih odnosa Beograda i Moskve.
„Na ivici smo mnogo većeg rata“
Govoreći o trenutnoj situaciji i mogućnosti okončanja sukoba, Vučić je rekao da se nadao da će u međuvremenu biti preduzeti konkretni koraci kako bi se otvorio prostor za mir.
„Vjerujem da smo na početku većeg rata. I zato sam se nadao da je neko u međuvremenu nešto preduzeo da donese mir“, rekao je Vučić.
Prema njegovoj procjeni, takvi potezi do sada nisu dali rezultate, zbog čega smatra da opasnost od širenja sukoba i dalje postoji.
„To se nije desilo, i neće se uskoro desiti, što znači da smo na ivici mnogo, mnogo većeg rata“, poručio je predsjednik Srbije.
Vučićeva procjena predstavlja jedno od njegovih pesimističnijih upozorenja kada je riječ o daljem razvoju rata u Ukrajini. Umjesto očekivanja brzog prekida sukoba, on smatra da bi trenutna situacija mogla potrajati i dodatno eskalirati.
„Srbija nije marioneta nijedne zemlje“
Posjeta Volodimira Zelenskog Beogradu izazvala je reakcije dijela javnosti koji je taj potez protumačio kao udaljavanje Srbije od Rusije. Na tvrdnje da je dolazak ukrajinskog predsjednika svojevrsna „izdaja partnerstva sa Rusijom“, Vučić je odgovorio da odluke Srbije ne donosi kako bi zadovoljio interese bilo koje strane.
„Nisam ovdje da udovoljim Rusima, Ukrajincima ili bilo kome drugom – osim Srbima“, rekao je Vučić.
Dodao je da prije Zelenskog dolaska nije razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, naglašavajući da Srbija, prema njegovim riječima, samostalno vodi svoju političku agendu.
„Nisam razgovarao sa Putinom o dolasku Zelenskog, jer nikome ne najavljujem svoju političku agendu, pošto Srbija nije marioneta nijedne druge zemlje na svijetu“, kazao je predsjednik Srbije.
Istovremeno, Vučić je pozitivno govorio o sposobnosti Ukrajine da se brani, ocijenivši da je ta zemlja pokazala „svoju stvarnu sposobnost da se brani“. Prema njegovim riječima, i ukrajinsko i rusko rukovodstvo nalaze se pod velikim pritiskom zbog posljedica dugotrajnog sukoba.
Ne očekuje kraj rata u skorije vrijeme
Kada je riječ o mogućem završetku rata, Vučić nije ponudio optimističnu prognozu. Naprotiv, rekao je da ne očekuje kraj sukoba ni tokom ove godine, ali ni prije narednog proljeća.
„Ne vidim kraj rata ove godine. Ne vidim kraj rata prije narednog proljeća“, rekao je Vučić.
Obrazlažući svoju procjenu, istakao je da bi, prema njegovom mišljenju, jedna od strana morala ostvariti jasnu prednost kako bi se otvorio put ka završetku rata. U suprotnom, smatra da bi postojeća pat-pozicija mogla dodatno otežati postizanje dogovora.
„Vjerujem da jedna strana mora biti jača i – na ovaj ili onaj način – pobjednička, da bi rat završio. U suprotnom, s obzirom na današnju pat poziciju, ne vidim mogućnost za kompromisna rješenja“, naveo je.
Vučić smatra da trenutna politička i vojna situacija ne pokazuje dovoljno spremnosti za kompromis. Prema njegovoj procjeni, obje strane prvenstveno žele poraz protivnika, što dodatno smanjuje prostor za pregovore.
Poziv na primirje umjesto potpunog poraza
Govoreći o mogućem rješenju, Vučić je poručio da cilj ne bi trebao biti potpuno iscrpljivanje Rusije niti njen poraz, već pronalazak kompromisa koji bi omogućio prekid borbi.
„Ne bih čekao potpuno iscrpljivanje ruskih trupa. Ne bih čekao određeni trenutak kada vjerujemo da će Rusija ovim ratom u Ukrajini postati znatno slabija“, rekao je.
Istakao je i da ne vjeruje da bi Rusiju bilo jednostavno vojno poraziti, podsjećajući na njen status nuklearne sile.
„Ne znam kako se može pobijediti Rusija, jer ne vjerujem da će se to lako dogoditi. Na kraju krajeva, Rusija je nuklearna sila i ne može je tek tako napasti bilo ko“, kazao je Vučić.
Zbog toga smatra da bi međunarodni napori trebali biti usmjereni ka postizanju primirja i političkog dogovora, umjesto insistiranja na potpunom porazu jedne od strana.
„Potrebno nam je kompromisno rješenje, a ne poraz bilo koje strane“, poručio je predsjednik Srbije.
Kritike evropske politike prema Moskvi
Vučić je tokom razgovora komentarisao i odnos evropskih zemalja prema Rusiji, posebno u kontekstu pomoći koju Zapad pruža Ukrajini.
Na pitanje o ruskim prijetnjama evropskim državama, rekao je da se iz ruskog ugla evropska podrška Ukrajini može posmatrati kao dio šireg sukoba.
„Na neki način i Evropa vodi hibridni rat protiv Rusije“, rekao je Vučić, obrazlažući to činjenicom da evropske zemlje podržavaju Ukrajinu oružjem i finansijski, dok su istovremeno uvele sankcije Rusiji.
„Naoružali ste Ukrajinu i uveli sankcije Rusiji. Istovremeno ste finansijski podržali Ukrajinu – šta je to, ako ne hibridni rat protiv Rusije?“, upitao je Vučić.
Njegova ocjena dolazi u trenutku kada rat u Ukrajini i dalje predstavlja jedno od ključnih sigurnosnih i političkih pitanja u Evropi, dok su stavovi evropskih država prema Rusiji i način pružanja pomoći Ukrajini predmet brojnih političkih rasprava.
Vučić: Ne treba miješati počinioce i žrtve
Ipak, predsjednik Srbije se tokom razgovora složio s ocjenom da Ukrajina nije započela rat protiv Rusije. Time je naglasio razliku između odgovornosti za početak sukoba i šire geopolitičke slike koja je uslijedila nakon izbijanja rata.
Vučić je poručio da se u analizi sukoba ne smiju miješati počinioci i žrtve, čime je priznao osnovnu činjenicu o početku ruske agresije na Ukrajinu, istovremeno zagovarajući pregovore i kompromis kao put prema okončanju rata.
Njegove najnovije izjave pokazuju da Beograd pokušava zadržati poziciju u kojoj održava komunikaciju s različitim stranama, dok istovremeno insistira na tome da odluke Srbije ne diktira nijedna velika sila. Međutim, Vučićeva procjena budućnosti rata ostaje izrazito pesimistična.
Umjesto skorog mira, on očekuje nastavak sukoba i upozorava na mogućnost njegove šire eskalacije. Istovremeno, kao rješenje zagovara primirje i kompromis, uz ocjenu da bi insistiranje na potpunom porazu jedne strane moglo dodatno povećati rizik od još ozbiljnije krize.
