Krivična prijava protiv Milorada Dodika zbog izjava o Ratku Mladiću: Tužilaštvo BiH provjerava navode
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine započelo je provjere nakon što je zaprimilo krivičnu prijavu protiv predsjednika SNSD-a Milorada Dodika zbog izjava koje je iznio tokom televizijskog gostovanja, a koje su izazvale brojne reakcije u javnosti. Prijava se odnosi na navodno veličanje Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid i druge ratne zločine pred međunarodnim sudovima.
Ovaj slučaj ponovo je otvorio pitanje primjene zakonskih odredbi kojima se zabranjuje glorifikacija osoba osuđenih za najteža krivična djela počinjena tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
Tužilaštvo BiH potvrdilo prijem prijave
Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine potvrđeno je da je predmet formiran te da su u toku provjere navoda sadržanih u prijavi.
Prema dostupnim informacijama, prijavu je podnio Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica. Nadležni organi sada analiziraju da li izrečene tvrdnje predstavljaju kršenje odredbi Krivičnog zakona BiH koje sankcionišu veličanje osoba osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Iako iz Tužilaštva nisu željeli iznositi dodatne detalje zbog faze postupka, potvrđeno je da se predmet nalazi u radu i da se poduzimaju potrebne istražne aktivnosti.
Sporne izjave tokom televizijskog gostovanja
Povod za podnošenje prijave bile su Dodikove izjave iznesene tokom jednog televizijskog intervjua, u kojem je govorio o ulozi Ratka Mladića tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Tom prilikom Dodik je Mladića opisao kao „narodnog heroja“, ističući njegovu funkciju nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske. Također je podsjetio da je kao svjedok odbrane učestvovao u postupcima vođenim pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju protiv Ratka Mladića i Radovana Karadžića.
Upravo su ove izjave izazvale reakcije pravnih stručnjaka, organizacija koje okupljaju žrtve rata i dijela javnosti, koji smatraju da bi nadležne institucije trebale ispitati da li je pređena granica slobode izražavanja i da li postoji osnova za krivičnu odgovornost.
Zašto je slučaj pravno značajan?
Ratko Mladić i Radovan Karadžić pravosnažno su osuđeni za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini. Njihove presude predstavljaju jedan od najvažnijih pravnih temelja međunarodne pravde kada je riječ o sukobima devedesetih godina.
Zbog toga svaka javna izjava koja se može tumačiti kao veličanje ili glorifikacija osuđenih ratnih zločinaca izaziva posebnu pažnju institucija i javnosti.
Pravni eksperti već duže vrijeme upozoravaju da zakon predviđa jasne sankcije za postupke kojima se osobama osuđenim za najteže međunarodne zločine dodjeljuju priznanja, privilegije ili status heroja.
Inzkove izmjene zakona promijenile pravni okvir
Poseban značaj ovom predmetu daje činjenica da su 2021. godine uvedene izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Te izmjene nametnuo je tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko, obrazlažući da je cilj zaštita dostojanstva žrtava i sprečavanje širenja govora koji može produbljivati podjele u društvu.
Prema važećim zakonskim odredbama, kažnjivo je:
- Dodjeljivanje priznanja ili nagrada osobama osuđenim za genocid i ratne zločine;
- Organizovanje događaja kojima se veličaju osuđeni ratni zločinci;
- Javno odobravanje, poricanje ili grubo umanjivanje međunarodno utvrđenih ratnih zločina pod određenim okolnostima;
- Promovisanje osuđenih osoba na način koji može poticati mržnju ili netrpeljivost.
Upravo će procjena sadržaja Dodikovih izjava biti ključna za odluku da li postoje elementi krivičnog djela.
Moguće kazne predviđene zakonom
Krivični zakon Bosne i Hercegovine predviđa ozbiljne sankcije za prekršioce ovih odredbi.
U određenim slučajevima, posebno kada je riječ o javnom veličanju osoba osuđenih za genocid i druge najteže zločine, zakon propisuje zatvorske kazne koje mogu doseći više godina.
Jedna od odredbi predviđa da će dodjeljivanje priznanja, privilegija ili drugih oblika javnog odavanja počasti osobama osuđenim za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine biti kažnjeno zatvorom od najmanje tri godine.
Ipak, svaka odluka zavisi od konkretnih okolnosti slučaja i pravne kvalifikacije koju utvrde nadležni tužioci.
Reakcije javnosti i očekivanja od institucija
Ovaj slučaj već je izazvao široku raspravu u političkim i društvenim krugovima Bosne i Hercegovine. Dok jedni smatraju da je riječ o pitanju poštivanja zakona i sudskih presuda, drugi tvrde da se radi o politički osjetljivoj temi koja dodatno polarizira javnost.
Predstavnici udruženja žrtava rata ističu da je dosljedna primjena zakona ključna za izgradnju povjerenja u institucije i poštivanje sudski utvrđenih činjenica. S druge strane, pojedini politički akteri upozoravaju da bi svako procesuiranje visokih zvaničnika moglo imati dodatne političke posljedice.
Bez obzira na različite stavove, konačnu riječ imat će pravosudne institucije koje će kroz zakonom propisane procedure utvrditi postoje li elementi za pokretanje daljnjeg postupka.
Šta slijedi dalje?
U narednom periodu Tužilaštvo BiH će nastaviti prikupljanje relevantnih informacija i analizirati sve okolnosti vezane za predmet. Nakon završetka provjera bit će donesena odluka o eventualnim narednim koracima, uključujući mogućnost pokretanja istrage ili odbacivanja prijave ukoliko se utvrdi da nema zakonskog osnova za dalje postupanje.
Slučaj će, bez sumnje, ostati u fokusu javnosti jer se dotiče osjetljivih pitanja ratnog naslijeđa, odgovornosti političkih lidera i primjene zakona koji regulišu odnos prema presuđenim ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini.
Izvor: Detektor
