Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković ocijenio je da je Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim se predviđa kriminalizacija javnog isticanja i promovisanja zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine, u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, predložene izmjene nisu samo političko pitanje, već zadiru u postojeći pravni okvir države i pokušavaju dovesti u pitanje činjenice koje su već definisane zakonima Bosne i Hercegovine.
Sporna zabrana simbola Armije RBiH
Duraković smatra da je posebno zanimljivo to što predlagač nije predvidio zabranu zastave Republike Bosne i Hercegovine, koja je bila zvanična zastava međunarodno priznate države pod kojom je Bosna i Hercegovina primljena u Ujedinjene nacije.
Kako kaže, umjesto toga predlaže se zabrana zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine, iako je riječ o vojsci međunarodno priznate države.
“Posebno je indikativno da se predlagač nije odlučio zabraniti zastavu Republike Bosne i Hercegovine, jer je riječ o zvaničnoj zastavi međunarodno priznate države pod kojom je Bosna i Hercegovina primljena u Ujedinjene nacije. Umjesto toga, pokušava se kriminalizovati zastava i simboli Armije Republike Bosne i Hercegovine, iako je riječ o legalnoj vojsci međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine”, izjavio je Duraković.
Pozvao se na Zakon o odbrani BiH
Podsjetio je da Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine jasno propisuje kontinuitet vojnog nasljeđa kroz pješadijske pukove Oružanih snaga BiH koji baštine tradiciju Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, riječ je o zakonski priznatom nasljeđu koje je potvrđeno i kroz sudsku praksu, zbog čega smatra da entitetski zakon ne može imati drugačiji pristup.
“Država Bosna i Hercegovina svojim zakonom priznaje i štiti nasljeđe Armije Republike Bosne i Hercegovine. Zbog toga je pravno apsurdno da jedan entitet pokušava kriminalizovati simbole vojske čije nasljeđe istovremeno čuva državni zakon. Takvo zakonsko rješenje ne može opstati pred pravnim poretkom Bosne i Hercegovine”, poručio je.
Sudska praksa već postoji
Duraković je podsjetio da su sudovi u Republici Srpskoj i ranije zauzimali stav da isticanje zastave Republike Bosne i Hercegovine samo po sebi ne predstavlja ni krivično djelo niti govor mržnje.
Smatra da se novim prijedlogom pokušava zaobići upravo takva sudska praksa.
“Ovim prijedlogom očigledno se pokušava zaobići takva sudska praksa, ali i činjenica da je Armija Republike Bosne i Hercegovine bila legalna vojska međunarodno priznate države”, rekao je.
Dodao je da ovakva zakonska rješenja, umjesto smirivanja političkih tenzija, mogu dodatno produbiti podjele i narušiti međusobno povjerenje.
Poziv poslanicima NSRS
Potpredsjednik Republike Srpske pozvao je poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske da odbace predložene izmjene Krivičnog zakonika.
Upozorio je da bi njihovo usvajanje predstavljalo još jedan primjer entitetskog propisa koji bi bio u koliziji sa zakonima Bosne i Hercegovine i osnovnim principima ustavnog poretka.
Kako kaže, usvajanje takvog zakona otvorilo bi nova pravna pitanja i gotovo sigurno izazvalo nove sporove.
Šta predviđa prijedlog zakona
Vlada Republike Srpske danas je utvrdila Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se uvode dva nova krivična djela.
Prvo se odnosi na javno promovisanje i veličanje ustaštva i ideologije Nezavisne Države Hrvatske (NDH), dok drugo predviđa kažnjavanje javnog isticanja i promovisanja zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Prema prijedlogu, za javno isticanje, nošenje, prikazivanje ili promovisanje zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine predviđena je kazna zatvora do tri godine.
Ukoliko bi takvo postupanje, prema navodima iz prijedloga zakona, izazvalo nerede, nasilje ili druge teške posljedice po zajednički život u Republici Srpskoj, zaprijećena je kazna zatvora od dvije do pet godina.
Prijedlog će u narednom periodu biti upućen u proceduru pred Narodnom skupštinom Republike Srpske, gdje će poslanici odlučivati da li će podržati predložene izmjene.
Već sada je jasno da je ovo pitanje izazvalo prve političke reakcije, a među njima i oštar stav potpredsjednika Republike Srpske Ćamila Durakovića, koji tvrdi da predložena zabrana nije u skladu sa Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine i da bi, ukoliko bude usvojena, mogla otvoriti ozbiljna pravna pitanja u odnosu između entitetskog i državnog zakonodavstva.
